Donald Tramp, 45. predsednik Sjedinjenih Američkih Država, odbijao je da odgovori na pitanja novinara čiju je medijsku organizaciju nazvao “lažnim vestima”. Reč godine za 2017. po proceni Kolins rečnika, “lažne vesti” (“fake news”) kao pojam plasirala je upravo Trampova administracija kako bi diskreditovala medije i političke protivnike.

Izmišljene, tendenciozne i senzacionalističke informacije predstavljene kao činjenice su se koristile za manipulaciju i propagandu još od davnina. Lažne vesti nisu nova pojava, samo je način njihovog širenja postao sofisticiran zahvaljujući mogućnostima detaljnog targetiranja koje pružaju društvene mreže i algoritmi. Međutim, zašto se ljudi “upecaju” čak i kada je nešto očigledan pokušaj manipulacije? Razlog je jednostavan – ljudi su bića narativa i teško prihvataju samostalno izdvojene činjenice koje nisu deo “šire priče”, naročito ako su u suprotnosti sa njihovim stavovima i mišljenjima.

Najave “zabrane lažnih vesti” ne treba posmatrati kao rešenje za problem čiji uzrok ima daleko dublje korene. Takvi postupci vlada mogu biti veoma opasni po slobodu izražavanja, upravo zbog mogućnosti “slobodnog” tumačenja pojma lažnih vesti. Debata o lažnim vestima će se voditi još dugo, ali provera informacija i oslanjanje na više izvora svakako ostaju osnovni koraci u borbi za objektivno, istinito i uravnoteženo informisanje zasnovano na činjenicama.
https://www.youtube.com/watch?v=gNDdS4EX8Mw